Tvrđava Brod barokna je pogranična tvrđava na reci Savi, a ujedno i spomenik nulte kategorije i znamenitost Slavonskog Broda koja čini njegovo jezgro.

U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mesta koje je nadziralo najvažniji prelaz na Savi prema Bosni i povezivalo glavne trgovačke putove, između 1715.-1780. godine izgrađena je velika Carska i kraljevska slavonska pogranična tvrđava Brod.

Svojim protežnostima, ovaj je barokni sklop utvrda najveća građevina svoje vrste u Hrvatskoj, a među većima u Europi. Tvrđavu je pod punom spremnošću moglo braniti 4 000 vojnika, a pričuve vode i živeži omigućivale su izdržavanje i tridesetodnevne opsade. Na bedemima i bastionima bilo je 150 topova. Unutar kvadratnog prostora tvrđave podignute su tri vojarne i kapela svete Ane, barokno djelo Hildebranta. Rezidencija unutar utvrde služila je i kao rezidencija suvremene velikaške obitelji iz drugog ogranka loze Zrinskih. 

Kvadratna tvrđava s hornwerkom prema reci Savi i ravelinima na tri preostale strane građena je od 1715. g. prema projektima Willera i Perette, a po direktnom nalogu princa Eugena Savojskog u jeku priprema za rat s Turskom (1716.-1717.). Neobično velike protežnosti tvrđavskog kvadrata proistekle su iz Willerove analize dimenzija zatečenog utvrđenog gradskog naselja Brod, na koje je nova tvrđava izravno naslonjena. Drugu fazu gradnje Tvrđave obeležava niz intervencija od 1726. do 1731. g. glavnog projektanta svih tvrđava na Granici, Nicolausa Doxata de Demoreta, velikog nastavljača nizozemske fortifikacijske škole Mennoa van Coehorna, porijeklom Švajcarca. Doxat je dodavanjem vanjskog prstena, sastavljenog od naizmjeničnih lineta i kontragardi preobrazio Tvrđavu u zvezdasto utvrđenje jedinstvenih osobina u istoriji fortifikacijske arhitekture 18. v.

Na početku vladavine carice Marije Terezije u središnjoj tački Tvrđave izgrađena je 1743. g. zalaganjem vojnog zapovjednika Slavonije Ascania de Guadagnija i verojatno prema projektu Johanna Lucasa von Hildebrandta tvrđavska crkva sv. Ane, završna interpretacija arhitekture Vignoline crkve sv. Ane della Palafrenieri u Vatikanu. Tlocrtno izduženog osmougla s vratima na četiri strane i oltarom u sredini ova jedinstvena sakralna građevina služila je za vojničke rituale odlaska vojnika-graničara Brodske pukovnije na daleka bojišta, osobito u vreme Rata za austrijsko nasledstvo i Sedmogodišnjeg rata.

Treću fazu gradnje Tvrđave od 1766.-1784. obeležava izgradnja golemog Kavalira, utvrđene kasarne s kazamatima na dva sprata, postavljene u tri krila oko središnjeg tvrđavskog "paradnog trga". Tvrđava je presudno uticala na razvoj gradskog naselja Brod, ne samo u 18., nego također i u 19,. veku, sve do okupacije Bosne i Hercegovine 1879. g., ograničavajući razvitak grada zabranom izgradnje zidanih kuća u gradu, obavezom preseljenja kuća na veću udaljenost od tvrđave u slučaju rata te stalnim ograničavanjem gradske samouprave. Prestankom strateške važnosti njenog položaja započela je razgradnja tvrđave, posebno početkom 20. veka, ali je njen prostor sve do 1991. g. služio za manju inžinjerijsku kasarnu. Od 1995. g. Tvrđava je poklonjena Gradu Slavonskom Brodu koji je od tada obnavlja i uređuje kao deo proširenog središta grada.

Godine 1995. osmišljen je i započet, projekt obnove do tada teško zapuštenog i većim delom razgrađenog prostora nekadašnje Tvrđave. Autori projekta su Stjepan Lončarić. arh. i Zlatko Uzelac urbanist, te Ivica Leder, Antun Diklić i Ivica Kiš, arhitekti (svi iz Zagreba). Projekt je iniciran osobitom zaslugom Verice Vukelić, tadašnje načelnice za društvene delatnosti Grada Slavonskog Broda uz podršku gradonačelnika Mate Vukelića, te kasnije nastavljen u vreme gradonačelnika Joze Metera i sadašnjeg gradonačelnika Mirka Duspare.

Specifičnost je projekta da nije zamišljena obnova Tvrđave, nego obnova njene fascinantne, prvenstveno urbanističke forme, ali s potpuno novim i pažljivo razmeštenim sadržajima novog dela centra grada za 21.vek, uz puno prvenstvo konzervatorskog i ekološkog pristupa. S tim ciljem nekadašnja Časnička kasarna na Hornwerku postala je nova Gradska većnica i Gradski "magistrat", sedište gradske uprave, nekadašnji Dom vojske Glazbenom školom, a Slavonska kasarna u središnjem delu Tvrđave Klasičnom gimnazijom, dok je u jednoj šestini Kavalira uređena Galerija kipara Branka Ružića i reprezentativnom kolekcijom savremene umetnosti iz njegove zbirke. U preostalom, središnjem i istočnom delu Kavalira planirano je uređenje velikog "Muzeja Granice", središnje nacionalne institucije za prezentaciju istorijskog fenomena Vojne Granice kao i nacionalne baštine (prvenstveno barokne) fortifikacijske arhitekture. U kazamatima preostalih kurtina (na zapadnoj, istočnoj i severnoj strani predviđeno je uređenje specifičnih trgovačkih prostora, od kojih je realizovan deo "Ulice obrta" u zapadnoj kurtini (tradicionalna kovačnica na mestu nekadašnje vojničke, apoteke i td.).

Godina 1996., 1997. i 1998., ponovo je iskopan veći deo središnjeg opkopa Tvrđave. Zemlja iz opkopa vraćena je na nasipe bastiona (jugoistočnog bastiona sv.Mihaela, jugozapadnog sv. Eugena, te sjeveroistočnog sv.Elizabete), koji su uređeni prvenstveno kao elementi parkovske arhitekture, a 2007. g. uz pomoć inžinjerijske jedinice Hrvatske vojske očišćen je i opkop uz četvrti, severozapadni bastion sv. Karla, te uređen i taj bastion u skladu s ostalima. Preostao je, međutim, još iskop dela glavnog opkopa pred zapadnom kurtinom, opkopa uz Hornwerk, drvenih mostova, te posebno geometrizirane mreže kanala vanjskih opkopa na severnoj i zapadnoj strani koji su nekad formirali veliku zvezdastu formu Tvrđave. U tom vanjskom, sada potpuno razrušenom prstenu Tvrđave, na zapadnoj strani planiran je rekreacijsko - sportski centar s igralištima na obnovljenom zemljanom nasipu zapadnog ravelina, odnosno pojedinih kontragarda i lineta, smeštenih između mreže obnovljenih kanala, a na severnoj strani u isto tako zamišljenom obnovljenom ambijentu mreže kanala težište je na projektu tri naoko jednake savremene građevine (projekt arh. Antun Diklić) u vanjskoj formi i na mestu kontragardi, ali sa različitim savemenim sadržajima (Dom umirovljenika u severozapadnoj kontragardi, prošireni prostori susednog postojećeg dečjeg vrtića, odnosno škole u severnoj, te prostora za male sportove u severoistočnoj kontragardi u središtu rekreacijskog centra Klasija.

Na temelju konzervatorske studije i projekta obnove (Zlatko Uzelac, Davorin Stepinac, Marijana Vojtić, Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba) 2009. g. iz temelja je obnovljena tvrđavska crkva sv. Ane, a tijekom 2010 dovršava se uređenje unutrašnjosti.

Država: Hrvatska
Grad:

---

Putovanja.info
Iskustva i utisci turista sa putovanja.

Putujsigurno.rs
Iskustva putnika sa turističkim agencijama

Найти на карте

---