Ivan Crnojević je najvjerovatnije već 1475. godine preselio vladarsko sjedište iz Žabljaka na Obod (Riječki grad). Tu je mogao stolovati oko šest godina. Povlačeći se ispred turske najezde, prenosi svoju prestonicu sa Oboda u Cetinjsko polje, i u skrovitoj podlovćenskoj kotlini podiže prvo dvorac (1482 godine), a zatim i manastir, prema zavjetu koji je godinu dana ranije dao pred Bogorodičinom ikonom u njenom hramu u Loretu.

Manastir s Bogorodičinom crkvom bio je završen do avgusta 1484, kad je vojvoda mogao da stavi kameni natpis: ''V ime Roždestva ti presveta Bogorodice, szidah si sveti hram tvoj v leto 6992 (1483/84)''. Naredne godine, gospodar Ivan Crnojević je izdao manastiru povelju, pisanu na pergamentu, kojom mu poklanja mnoga dobra za izdržavanje. Tu je zatim preselio rezidenciju crnogorskog mitropolita sa ostrva Vranjine. Od tog vremena Cetinjski manastir je sjedište crnogorskih vladika, crkvenih i političkih poglavara zemlje, ali i meta napada otomanske sile. U prvobitnom obliku održao se sve do 1692. godine.

Nastavljajući tradiciju Crnojevića, vladika Danilo je 1701. godine podigao novi manastir na mjestu gdje je bio Crnojevića dvor. U 18. vijeku ovaj manastir je nakon prodora Turaka na Cetinje porušen i ponovo obnovljen.